U petak, 9. listopada 2026. godine, naši maturanti/učenici 4. E, 4. K, 4. UR i 4. WD razreda
sudjelovali su u izvanučioničkoj/terenskoj nastavi u Sarajevo.
Tijekom putovanja do Sarajeva (Šehera), prof. Šantić, koja je ujedno i licencirani turistički
vodič i voditeljica na putovanjima, predstavila je Bosnu i Hercegovinu, njezine povijesne,
prirodne i kulturne ljepote, a nakon toga učenice su čitale rezultate istraživačkog zadatka o
najvažnijim lokalitetima, znamenitostima i zanimljivostima Sarajeva. Najprije smo posjetili
Sarajevski ratni tunel ili Tunel spasa koji je napravljen tijekom opsade Sarajeva 1993. godine.
Sarajevo je bilo pod opsadom 1425 dana. Tunel je napravljen ispod aerodromske piste i
povezivao je dva područja, koje je držala ARBiH (Dobrinju i Butmir) pa se tako i tunel zvao
“Tunel D-B”. Dug oko 720 metara, a visok oko 1,5 m dok je na nekim dijelovima bio visok i
do 1,8 m. Tunel se u službenim razgovorima ARBiH i UN vodio pod imenom “Tunel kojeg
nema”. Bio je najstroža tajna Sarajeva, jer su pomoću tunela u Sarajevo stizali: hrana, oružje,
cigarete istovremeno ga je ARBiH-a koristila za izvlačenje jedinica.
Poseban dio kompleksa čini originalni ulaz u Tunel D-B s butmirske strane zajedno s
autentičnih 25 m tunela, kao i revitaliziranih 100 m originalne tunelske cijevi u kojoj je
izvršena zamjena konstruktivnih elemenata na način da vjerno oslikava unutrašnjost tunela za
vrijeme funkcioniranja od 1993. do 1995. godine.
Nakon toga posjetili smo Muzej ratnog djetinjstva, jedini muzej u svijetu koji se bavi
isključivo dokumentiranjem iskustava osoba čija je djetinjstva obilježio rat. Nakon muzeja,
obišli smo centar Sarajeva te posjetili najvažnije lokalitete. Bilo je vremena i za uživanje u
bogatim mirisima i okusima sarajevskih ćevapa, kahve i baklave te neizostavno fotografiranje
ispred Sebilja. Učenike su vodile razrednice Mirela Fekete, Nataša Šantić, Ana Birovljević i
Željka Gal, a pridružile su se i Natalija Siladjev, pedagoginja, te Zrinka Kedačić, voditeljica
smjene.
Uspješno su ostvareni ishodi navedeni u školskom kurikulumu. Proveli smo ugodan dan
šetajući Baščaršijom i mostovima preko Miljacke. Unatoč oblačnom i tmurnom danu tijekom
putovanja, u Sarajevu nas je dočekalo sunce, te nas obasjavalo do našeg polaska kući. Na
povratku je bilo veselo. Učenici su prepričavali dojmove, pjevali te sudjelovali u kvizu o temi
naše terenske nastave. Također su ispunili i evaluacijski upitnik te iznijeli svoje dojmove o
putovanju. Nije nedostajalo osmjeha i zadovoljstva zbog ovog prekrasnog putovanja, a mnogi
su izrazili želju ponovno posjetiti Sarajevo, kojega se često naziva „Jeruzalem Europe“ ili
Europski Jeruzalem. Grad je zaslužio ovaj naziv zbog svoje iznimne religijske i kulturne
raznolikosti te višestoljetnog suživota različitih naroda i vjera. Sarajevo je jedno od rijetkih
mjesta na svijetu u kojem se, unutar samo nekoliko stotina metara hoda, nalaze četiri velike
bogomolje: džamija, katolička katedrala, pravoslavna crkva i sinagoga.
Povijest ovog nadimka krije dvije ključne priče: Mali Jeruzalem (El Čiko Djeruzalem), čiji
korijeni naziva sežu još u 16. stoljeće. Tako su mladi osmanski grad prozvali sefardski Židovi
koji su, nakon progona iz Španjolske 1492. godine, ovdje pronašli utočište, slobodu
vjeroispovijesti i svoj novi duhovni centar; te četiri vjere u 400 metara – drugi sloj značenja
učvrstio se pod austrougarskom vlašću, kada grad dobiva prepoznatljivu europsku arhitekturu
koja se savršeno stopila s osmanskom baštinom, stvarajući jedinstveni „susret kultura”. Osim
Sarajeva, ovaj se nadimak u povijesnom kontekstu ponekad koristio i za neke druge europske
gradove, poput Vilniusa (poznatog kao Jeruzalem sjevera) ili Amsterdama (Jeruzalem
zapada), zbog njihove nekadašnje važnosti za židovsku kulturu i zajednicu.
Još jedan povijesni ili poetični naziv za Sarajevo je „Damask sjevera”. Ovaj je nadimak grad
dobio zbog snažnog orijentalnog utjecaja, spoja kultura te arhitekture i načina života koji je u
doba Osmanskog Carstva podsjećao na drevni sirijski Damask, jedno od najvažnijih kulturnih
i duhovnih središta islamskog svijeta.
Autorica objave (tekst i fotografije): Nataša Šantić
Naši učenici/ce i nastavnice podijelili su svoja iskustva o posjetu Sarajevu:
„Tijekom terenske nastave u Sarajevu najviše me se dojmila Baščaršija, njezina bogata
povijest. Posebno mi je bilo zanimljivo vidjeti znamenitosti koje svjedoče o bogatoj prošlosti
grada.“
„Tijekom terenske nastave u Sarajevu najviše me se dojmila Baščaršija, jer ima posebnu
atmosferu, spoj tradicionalne bosanske kulture i povijesti te mnoštvo malih trgovina i
ugostiteljskih objekata. Posebno mi se svidio Sebilj i živost ulica, kao i ljubaznost ljudi koji
su gradu dali poseban šarm.“
„Muzej ratnog djetinjstva doveo me do razmišljanja i sjećanja kako sam provela svoje
djetinjstvo, te kako je njima bilo u to vrijeme.“
„Dojmio me se Tunel spasa, kada je gospođa Elvira pričala svoje iskustvo, jer me podsjetilo
na to kako moramo biti zahvalni jer svaki dan funkcioniramo normalno i bez sraha.“
„Tunel spasa pokazuje prkos ljudi i volju za životom koju ništa ne može slomiti.“
Najviše mi se svidjelo kada smo išli u tunel spasa i ona prezentacija gospođe koja nam je sve
pojasnila i ispričala kako je to prije bilo. Svidjelo mi se jer je bilo zanimljivo, još nam je film
pustila da možemo vidjeti kako je bilo to.“
„Tunel spasa te muke i patnje koje je Sarajevo doživjelo tijekom opsade 90-tih godina…
Izvrsna Nataša u organizaciji, vodstvu.“
„Tunel spasa je bio jako dirljiv.“
